Sunce je najveći  izvor energije na zemlji.

Godišnje sunce  šalje  1,08 · 10¹⁸ kWh (1.080.000.000.000.000.000 kWh) energije na zemljinu površini, što je 10.000 puta više od primarne energetske potrebe cijele planete.

Sastav spektra sunčeve svjetlosti, duljina sunčevog sijanja i kut pod kojim sunčeve zrake padaju na zemljinu površinu, ovise o satu, godišnjem dobu i geografskoj širini. Time se razlikuje i energetsko zračenje. Tako je na primjer energetsko zračenje u srednjoj Europi prosječno 1000 kWh godišnje po četvornom metru dok je u Sahari prosječno 2350 kWh. Hrvatska je zahvaljujući jedinstvenom geografskom položaju uz sredozemno more i time povezanim klimatskim prilikama koje uključuju i veliki broj sunčanih sati u povlaštenoj i izuzetno povoljnoj situaciji.

Količinski je najveći učinak sunčeve energije na zagrijavanju zemlje, zahvaljujući čemu je u površinskim područjima moguća tolika biološka raznolikost, a tijesno je slijedi fotosinteza biljaka. Većina organizama na zemlji, uključujući i ljude, su izravno (biljnom ishranom) ili neizravno (mesnom ishranom) ovisni o sunčevoj energiji. Goriva, energenti i građevni materijali također su rezultat utjecaja sunca na zemlji. Sunčeva energija je i odgovorna za tlačne razlike u atmosferi, koje stvaraju vjetrove a kružni tokovi vode na zemlji također pokreće sunčeva energija.

Pored ovih „prirodnih“ efekata sve se više tehnički i tehnološki iskorištavaju izvori energije koji su povezani s utjecajem sunca i to najviše u područjima snabdijevanja energijom:

• Solarna termija za direktno zagrijavanje vode u kućanstvima i u svrhu grijanja
• Fotonaponska tehnologija stvara pomoću sunčeve energije električni napon

Neizravna korist od solarne energije:

• Vjetro- i hidroelektrane stvaraju električnu energiju
• Toplinskim crpkama može se iskoristiti uskladištena sunčeva energija iz tla ili iz zraka

Grijanje na biomasu – obnovljivo gorivo iz biljaka također nastaje uz pomoć sunca

Energiju sunca, vjetrova i valova nalazimo u gotovo neograničenim količinama i svojim potencijalom daleko nadmašuju naše potrebe za energijom, a biomasa je izvor energije koji se obnavlja i redovito raste a CO₂ je neutralan, jer tijekom svog rasta biljka apsorbira CO₂ i više nego ga oslobađa prilikom izgaranja. Svi navedeni izvori energije su  nam na dohvat ruke, čisti su i obnovljivi a ono što je najbolje  – ni sunce a ni vjetar nam ne šalju račune. Na nama je da to iskoristimo – u korist naše djece, njihove „zelene“ i „sunčane“ budućnosti, naše planete i našeg kućnog budžeta.