Energija vjetra je kinetička energija kretanja zračnih masa u atmosferi. Do kretanja zračnih masa dolazi zbog nejednakog zagrijavanja zemljine površine kroz sunčevo zračenje. Razlike nastaju jer se vodene mase sporije zagrijavaju i hlade od zemlje, a osim toga je razlika u zemljinoj polovici koju obasja sunce i polovici koja je u mraku. Zbog tog različitog zagrijavanja dolazi i do razlika u tlaku koji prouzrokuje pokretanja zračnih masa. Dodatni faktori koji utječu na vrtloženje vjetra i njegovu brzinu i energiju jest zemljina rotacija oko vlastite osi kao i nagnuće osi vrtnje prema ravnini kojom se zemlja okreće oko sunca, te konačno i konfiguracija tla. Razna predviđanja kažu da je oko 72TW snage vjetra iskoristiva u komercijalne svrhe.
Iskorištavanje energije vjetra
Zbog gore navedenoga, javljaju se različite vrste vjetrova. Samo su neki od tih vjetrova pogodni za iskorištavanje. Idealni su vjetrovi koji su stalni bez velikih promjena u snazi i brzini. Bura na primjer je vrlo nepogodna, jer puše na mahove gdje pojedini udari vjetra mogu prelaziti brzinu od 180 km/h.
Veliki vjetroparkovi kakvi su izgrađeni i u Dalmaciji, imaju visoke stupove na kojima su postavljeni generatori s horizontalnom osi. Ovi generatori u pravilu imaju veći koeficijent iskoristivosti, ali ne djeluju dobro sa turbulentnim vjetrovima. Zbog toga su postavljeni na velikim visinama, jer je vjetar u višim slojevima ujednačeniji.
Za iskorištavanje vjetrova u nižem području, gdje su vjetrovi uglavnom znatno turbulentniji, koriste se vjetrogeneratori sa vertikalnom osi. Njihova prednost je što im je potrebna manja brzina vjetra za pokretanje i što dobro „hvataju“ vjetrove iz svih smjerova odnosno turbulentne vjetrove.